Kralježnica

Kralježnica, hrptenjača ili kičma je glavni koštani oslonac trupa nužan za pokretanje, potporu gornjeg trupa i glave, stabilizaciju zdjelice, stav tijela i zaštitu osjetljivih struktura kralježnične moždine. Ona čini temeljni dio kostura te povezuje kosti udova, glave i trupa.

Oblikuju je 33-34 kralješka: 7 vratnih, 12 prsnih, 5 slabinskih, 5 križnih (srasli u križnu kost) i 3-5 trtičnih kralježaka (srasli u trtičnu kost). Koštane elemente vratnih, prsnih i slabinskih kralježaka međusobno odvajaju međukralješnični diskovi.

Kralježnični zavoji

Intrauterino se kralježnica razvija iz jednog jedinog zavoja u sagitalnoj ravnini, koji je konveksan prema naprijed. U odraslog čovjeka se opisuju četiri zavoja (kurvature). Vratni i slabinski zavoj su konveksni prema naprijed, dok su prsni i križni konveksni prema natrag. Zavoji nastaju opterećivanjem pri stajanju i sjedenju, a u ovisnosti o okoštalosti kralježaka. Prisutni su od 10. mjeseca života, no konačni oblik kralježnica dobije tek nakon puberteta.

Pretjerana zavijenost kralježnice može uzrokovati patološke poremećaje: lordozu (u vratnom i slabinskom zavoju) te kifozu (u prsnom i križnom zavoju). Skolioza je abnormalna zavijenost čitave kralježnice u (najčešće desnu) stranu od medijalne ravnine.

Pokreti kralježnice u cjelini

Kralježnica je elastični stup čija je gibljivost ograničena svezama. Kretnje se odvijaju u segmentima koje čine međukralješnični diskovi, zglobne plohe i sveze.

• pokreti naprijed-natrag: vratni i slabinski dio
• pokreti u stranu: prsni dio (djelomice vratni i slabinski)
• rotacija: donji zglob glave, vratni i prsni dio (djelomice slabinski)

Izvor teksta: Wikipedija

Kralježnica – Kralježnična moždina

U središnjem kanalu kralježnice smještena je leđna moždina, duga 40-50 cm. Proteže se sve do drugog slabinskog kralješka, a odatle se nastavlja kao snop živaca nalik konjskom repu. Debela je 1, 5-2 cm, a na krajevima je nešto deblja. Na poprečnom prerezu vidi se da nije pravilnog okruglog oblika, već eliptičnog, jer je u leđno-trbušnom smijeru malo spljoštena. Također se vide dvije veće udubine s trbušne i leđne strane i u sredini otvor, tj. kanalić koji je ustvari nastavak moždanih šupljina.

Oko kanalića nalazi se siva tvar (na prerezu se vidi da ima oblik leptira ili slova H), a nju obavija bijela tvar. Na mikroskopskom preparatu možeš uočiti razliku između sive i bijele tvari. Siva tvar građena je od tijela živčanih stanica, a bijela tvar građena je od živčanih vlakana koja imaju ovojnicu.

Tijela živčanih stanica (siva tvar) čine živčana središta, a bijela tvar su živčani putevi koji odlaze u pojedine dijelove mozga. Iz leđne moždine, a između kralješnjaka, postranice izlaze 31 par leđnomoždinskih živaca. Leđna moždina obavijena je trima ovojnicama između kojih se nalazi moždana tekućina.

Izvor teksta: Wikipedija

Kako je kralježnica povezana sa unutrašnjim organima?