Studija stabilizacije zglobova donjeg ekstremiteta
Studija stabilizacije zglobova donjeg ekstremiteta objavljena u “Zbornik radova i sažetaka”, Varaždin 2012.
Međunarodni kongres fizioterapeuta / International congress of physiotherapist
Efficiency instabilities surface in programs of joint stability of lower limb
Sudionici:
Katarina Ivanković, bacc.physioth., Nevenka Poje, bac.physioth., dr. sc. Sanda Dubravčić- Šimunjak, prim.dr.med., Marin Hitrec, bacc.physioth., prof.dr.sc. Marija Graberski Matasović, prim.dr.med., Antun Jurinić, bacc.physioth.
Zavod za fizikalnu medicinu, rehabilitaciju i reumatologiju Kliničke bolnice „Sveti Duh”, Zagreb
Predmet studije
Nestabilnost nožnog ili koljenskog zgloba (strukturalna ili funkcionalna) učestala je pojava koja nastaje nakon ozljeda ili bolesti zglobova donjeg ekstremiteta. U slučaju neodgovarajućeg ili nepravodobnog procesa fizioterapije moguća je pojava kronične nestabilnosti s većim ili manjim funkcionalnim ograničenjima.
Rezultat studije
ukazuje na potrebu korištenja ORTO sand STEP-a u programima stabilizacije nakon ozljeda donjih ekstremiteta.
Literatura
- Jurinić A, Poje N, Benko S, Graberski Matasović M. Učinkovitost biofeddback treninga propriocepcije i motorne kontrole kao dopune programu funkcionalne stabilizacijenakon ozljeda donjih ekstremiteta. Fizioterapija Makedonika 2010; 1(1):29-31.
- Jurinić A, Poje N, Graberski Matasović M, Benko S. Učinkovitost biofeedback treninga propriocepcije i motorne kontrole u programu funkcionalne stabilizacije koljena ili nožnog zgloba. Zbornik sažetaka 3. kongresa fizijatara BiH, 2010; 114-115, 312-313.
- Pović S. Proces fizioterapije kod ozljeda nožnog zgloba. Zbornik radova kongresa HZF-a „Holistički pristup u fizioterapiji”. Vukovar: HZF, 2007; 35-42.
- Cipčić Ž. Uganuće gležnja – športsko medicinski problem s motrišta • fizioterapeuta. Zbornik radova kongresa HZF-a „Timski rad”. Rovinj: HZF, 2006; 47-57.
- Cipčić Ž. Stabilizacija koljena, problemi u kliničkoj fizioterapiji te njihovo rješavanje. Zbornik rafova konferencije HZF-a „Od struke do profesije”. Zadar: HZF, 2002; 77-85.
- Riemann BL, Lephart SM. The Sensoriomotor System, Part II: The Role of Proprioception in Motor Control and Functional Joint Stability. Journal of Atletic Training 2002; 37(1):80-84.
- HKF. Kliničke smjernice u fizikalnoj terapiji, 2011: 321-348.
Dodatne studije su u tijeku na Zavodu za fizikalnu medicinu, rehabilitaciju i reumatologiju Kliničke bolnice „Sveti Duh”, Zagreb.
Ciljevi istraživanja:
Glavni cilj je utvrditi povezanost nestabilnih podloga s brzinom funkcionalnog oporavka.
Metode i ispitanici:
U istraživanje koje je odobrilo Etičko povjerenstvo Kliničke bolnice „Sveti Duh”, gdje je istraživanje provođeno, uključeni su dobrovoljci nakon ozljeda donjih ekstremiteta. Randomizacijom su grupirani u dvije eksperimentalne skupine: prva je provodila terapiju pokretom koja uključuje kao pomagalo Orto-step podlogu visine 10 cm (gustoće 80 kg/m3), a druga je kao pomagalo koristila Togu zračni jastuk (polumjer 33 cm, glatki) i balansnu platformu (polumjer 50 cm, visina 7 cm). Kontrolnu skupinu činili su zdravi ispitanici istih demografskih karakteristika kao i eksperimentalne skupine. Svi ispitanici ispunili su opće upitnike, odredili veličinu boli na analogno-vizualnoj skali (VAS), a izmjeren je i ponderirani indeks na računalno vodenoj balansnoj platformi s okretnom točkom Phyactio Balance pod istim tehničkim uvjetima. Sva su mjerenja u eksperimentalnim skupinama izvršena u tri navrata (na početku terapije, na kraju terapije i 50 dana nakon terapije.
Rezultati:
Prva eksperimentalna skupina brojila je 32 ispitanika (17 muškaraca i 15 žena), druga eksperimentalna skupina 31 ispitanika (16 muškaraca i 15 žena), dok su kontrolnu skupinu činila 62 zdrava ispitanika (32 muškaraca i 30 žena). Zabilježene su značajne razlike aritmetičkih sredina u obje eksperimentalne skupine, izmjerenih vrijednosti na početku i na kraju terapije te rezultata na početku terapije obih eksperimentalnih skupina i kontrolne grupe. Rezultati eksperimentalnih grupa po završenoj terapiji i 50 dana nakon terapije približavaju se onima u kontrolnoj skupini. Prosječno trajanje terapije je 12 dolazaka.
Zaključak:
Postizanje stabilnosti već kroz 12 dolazaka u obje eksperimentalne skupine ukazuje na dobru učinkovitost korištenja različitih nestabilnih podloga s prevencijom razvoja kronične funkcionalne nestabilnosti bilo kojeg zgloba donjeg ekstremiteta, lako istraživanjem nije utvrđena značajna razlika u korištenju različitih nestabilnih podloga (p<0,05), rezultati ukazuju na potrebu korištenja istih u programima stabilizacije nakon ozljeda donjeg ekstremiteta.
Uvod
Proces fizioterapije nakon ozljeda donjih ekstremiteta usmjeren je sprječavanju razvoja funkcionalne nestabilnosti bilo kojeg zgloba koja prelazi u kronični oblik (1-7).
Četiri elementa u planu fizioterapije su ključna za povratak zadovoljavajuće neuromišićne kontrole i rješavanje problema funkcionalne nestabilnosti (1-12). To su: metode za oporavak propriocepcijskog i kinestetičkog osjeta, metode dinamičke stabilizacije zgoba, metode za vraćanje zadovoljavajuće neuromišićne kontrole te metode funkcionalne terapije pokretom.
Cilj istraživanja
Glavni cilj ovog istraživanja je utvrditi povezanost funkcionalne stabilnosti zglobova donjeg ekstremiteta i terapije pokretom na nestabilnim podlogama.
Metode i ispitanici
Istraživanje je provedeno na Zavodu za fizikalnu medicinu, rehabilitaciju i reumatologiju Kliničke bolnice „Sveti Duh” u Zagrebu nakon odobrenja Etičkog povjerenstvo Bolnice.
Uključeni su dobrovoljci (podjednak broj žena i muškaraca) nakon ozljeda donjih ekstremiteta.
Kriteriji za uključivanje bili su:
- bolesnici s funkcionalnom nestabilnošću zglobova donjih ekstremiteta
- odrasli bolesnici između 18 i 65 godina
Kriteriji za isključivanje bili su:
- izražena osteoporoza
- bolovi zbog infekcija, neuroloških i malignih bolesti
- trudnoća
Randomizacijom su formirane dvije eksperimentalne skupine. Prva je provodila terapiju pokretom koja uključuje kao pomagalo Orto-step podlogu visine 10 cm (gustoće 80 kg/m3) (slika 1), a druga je kao pomagalo koristila Togu zračni jastuk (polumjer 33 cm, glatki) i balansnu platformu (polumjer 50 cm, visina 7 cm) (slika 2). U ispitivanje su uključeni po započinjanju terapije. Tada su:
- ispunjen opći upitnik
- određen je intenzitet boli pomoću vizualno-analogne skale
- učinjen je test stabilnosti na računalno vođenoj balansnoj platformi s okretnom točkom (slike 3,4).
Testovi pod rednim brojem 2 i 3 ponovljeni su nakon deset dolazaka na terapiju te zatim nakon 50 dana po završetku terapije.
Kontrolnu skupinu činili su zdravi ispitanici istih demografskih karakteristika kao i eksperimentalne skupine. Ispunili su opći upitnik, a izmjeren je i ponderirani indeks na računalno vođenoj balansnoj platformi s okretnom točkom kako bi se utvrdile normalne vrijednosti. Testovi su provedeni pod istim tehničkim okolnostima (u sagitalnoj ravnini, u stojećem položaju, otvorenih očiju, 6 razina po težini izvedbe).
Prikupljeni podaci obrađeni su primjerenim statističkim metodama (metodama deskriptivne statistike i t-testom za značajnost razlike između aritmetičkih sredina).
Studija stabilizacije zglobova – Rezultati i rasprava
Varijabla | Varijabla | X | sd |
Eksperimentalna skupina 1 (N=32) |
Dob | 38,68 | 11,98 |
Ponderirani indeks 1 | 7,12 | 2,3 | |
Ponderirani indeks 2 | 5,09 | 1,88 | |
Ponderirani indeks 3 | 4,63 | 1,19 | |
Eksperimentalna skupina 2 <N=31) | Dob | 39,74 | 12,32 |
Ponderirani indeks 1 | 7,76 | 2,25 | |
Ponderirani indeks 2 | 5,25 | 1,31 | |
Ponderirani indeks 3 | 4,78 | 1,24 | |
Kontrolna skupina (N = 62) | Dob | 39,22 | 11,59 |
Ponderirani indeks | 4,39 | 1,08 |
Tablica 1. Aritmetičke sredine i standardne devijacije svih skupina i varijabli
Eksperimentalne skupine brojile su 32 i 31 ispitanika s problemom funkcionalne nestabilnosti zglobova donjih ekstremiteta, a kontrolna skupina 62 zdrava ispitanika.
Utvrđene su slijedeće razlike između aritmetičkih sredina (tablica 2).
Legenda:
- E1 – eksperimentalna skupina 1
- E2 – eksperimentalna skupina 2
- K – kontrolna skupina
- x – aritmetička sredina
- sd – standardna devijacija
- SZ – statistički značajna razlika
- NSZ – nema statistički značajne razlike
Tablica 2. Značajnost razlika aritmetičkih sredina ponderiranih indeksa
X | sd | t-test | p (značajnost) | |
Ponderirani indeks 1E1 | 7,12 | 2,3 | < 7,26 | p<0,05 SZ |
Ponderirani indeks 2E1 | 5,09 | 1,88 | ||
Ponderirani indeks 2E1 | 5,09 | 1,88 | 2,06 | p<0,047 NSZ |
Ponderirani indeks 3E1 | 4,63 | 1,19 | ||
Ponderirani indeks 2E1 | 5,09 | 1,88 | 2,26 | p<025 NSZ |
2,26 | 4,39 | 1,08 | ||
p<025 | 4,63 | 1,19 | 0,96 | p<05 NSZ |
Ponderirani indeks K | 4,39 | 1,08 | ||
Ponderirani indeks 3E1 | 7,76 | 2,25 | 7,81 | p<0,05 NSZ |
0,96 | 5,25 | 1,31 | ||
p<05 | 5,25 | 1,31 | 2,71 | p<0,01 NSZ |
Ponderirani indeks K | 4,78 | 1,24 | ||
Ponderirani indeks 1E2 | 4,78 | 1,31 | 3,3 | p<0,05 NSZ |
7,81 | 4,39 | 1,08 | ||
p<0,05 | 4,78 | 1,24 | 1,53 | p<0,05 NSZ |
Ponderirani indeks 2E2 | 4,39 | 1,08 |
Iz tablice 2 vidljivo je da su razlike aritmetičkih sredina u obje eksperimentalne skupine statistički značajne kod usporedbe prvog i drugog testiranja (na početku i na kraju terapije).
Također je utvrđeno da nema statistički značajnih razlika aritmetičkih sredina u obje eksperimentalne skupine kod usporedbe drugog i trećeg testiranja (na kraju terapije i 50 dana nakon terapije) kao i kod usporedbe drugog i trećeg testiranja i kontrolne skupine.
Rezultati ukazuju da je kod svih ispitanika utvrđena funkcionalna nestabilnost na početku terapije koja je rješavana tijekom 12 fizioterapeutskih tretmana, da bi se na kraju terapije dostizale vrijednosti zdravih ispitanika. Utvrđeno je da iako nije bilo statističke razlike na kraju terapije u usporedbi s rezultatima izmjerenim 50 dana nakon terapije, došlo je do daljnjeg funkcionalnog poboljšanja te su završni rezultati u okvirima rezultata koji postižu zdravi ispitanici.
Uspoređujući rezultate između eksperimentalnih skupina, nisu utvrđene značajne razlike što ukazuje da nema razlike u učinku bez obzira koju nestabilnu podlogu primijenili.
Studija stabilizacije zglobova – Zaključak
Istraživanjem je potvrđena svrsishodnost primjene nestabilnih podloga u procesu fizioterapije kod rješavanja funkcionalne nestabilnosti zglobova donjeg ekstremiteta.
Utvrđeno je da nema razlike u učinku bez obzira na vrstu pomagala (nestabilne podloge) koja se koristi.